GRAD DONJI MIHOLJAC
Vukovarska 1 , 31 540 DONJI MIHOLJAC
tel. 031/631-120 ; 631-161
Govoreći o povijesti Donjeg Miholjca, važno je istaknuti da su povoljni uvjeti življenja, kao što su rijeke Drava i Karašica, posebno visoka južna obala Drave, pješčane dine i lesni nanosi, omogućili rano naseljavanje ovoga područja. To nam svjedoče stariji arheološki nalazi, ali i niz novih arheoloških lokaliteta otkrivenih od 16.03. 1992. godine. Najstarija svjedočanstva, po materijalnim i povijesnim vrelima, tj. Arheološkim nalazima, i tragovi, govore o tragovima življenja panonskog plemena ANDIANTESA iz predrimskog razdoblja. Ptolomejeva karta s početka druge polovice drugog stoljeća bilježi mjesto MARINIANA, današnji Donji Miholjac. Pismeno svjedočanstvo o Donjem Miholjcu daje listina sa Sabora u ALBAREGIJI iz 1057. godine, koja govori o gradnji crkve "na čast sv. Mihaela". Oko crkve postupno se razvilo naselje Sveti Mihael.
U 13. Stoljeću nastala je listina koja govori o opsegu vlastelinstva OSUVAK, u čijem sastavu je naselje Sveti Mihael. 16. stoljeće je doba stravičnih turskih provala i pad pod Tursku vlast. Bitno se mijenja etnički i vjerski sastav pučanstva, ali i način života, gospodarstvo, itd. 1721. godine. KARLO VI darovao je barunu Petru Antunu Hilleprandtu von Prandau vlastelinstvo valpovačko, tj. Posjed Valpovo i Donji Miholjac.
Petrov sin Josip Ignjac brinuo se za školstvo i preuredio je sudstvo. 1805. izgradio je novu školsku zgradu. Karlo, Josipov sin, je dobio Miholjački dio vlastelinstva, ali nije bio zainteresiran za posjed i živio je u Beču. Brigu o miholjačkom vlastelinstvu prepustio je bratu Gustavu. Miholjačko imanje nasljeđuje Gustavova kći Štefanija, koja se udala za mađarskog grofa Đuru Majlatha von Szekhelya. 1689. godine obavljen je prvi popis stanovništva. Donji Miholjac imao je tada 51 kuću.
1818. godine obitelj Prandau gradi zgradu nama donjomiholjčanima poznatu kao Stari dvorac iza kojeg je bio park. 1872. godine u parku je sagrađen staklenik. 1901. godine ovdje su održavani manevri u nazočnosti kralja Franje I. Tim povodom je Ladislav Majlath dao sagraditi Novi dvorac.
Budući da je grof Majlath bio mađarski državljanin, te nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nije mogao dobiti državljanstvo, prodao je svoj posjed u siječnju 1923. godine. Dvorac prelazi u ruke Filipa i Adolfa Schlezingera, koji 1941. godine kao Židovi moraju napustiti zemlju pred njemačkom okupacijom. Obitelj Majlath bili je potvrđeni patron školstvu, sudjeluju u izgradnji prometnica te grade ciglanu. 1824. godine patronat nad školstvom preuzima obitelj Prandau. 1835. godine Barun Gustav Prandau je utemeljio prvu Glazbenu školu. 1856. godine sagrađena je nova škola, a 1898. godine započela je gradnja ženske škole. 1913. godine otvorena je i šegrtska škola, a 1921. godine utemeljena je Viša pučka škola koja se od 1924. godine naziva Građanskom školom.
Poljodjelstvo je doživjelo napredak nakon 1797. godine, tj. Kada je počela regulacija rijeke Drave. Promet je trebao dobiti na kakvoći gradnjom mosta na Dravi 1906-1908. godine. Tada je Donji Miholjac bio i željeznicom povezan s Pečuhom, jer je most pušten u promet 23.05.1908. godine. Taj most srušen je 1941. godine. Ovaj novi, sadašnji most, izgrađen je 1974. godine, ali samo za cestovni promet. Revitalizacija Donjeg Miholjca započinje 1972. godine, nakon što je počela eksploatacija nafte i zemnog plina u Beničancima. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, tadašnja općina Donji Miholjac brojala je 20 365 stanovnika, a prevladavalo je hrvatsko pučanstvo, preko 90 %.
PODRUČJE GRADA
