PARK PRIRODE TELAŠĆICA

Put Danijela Grbina bb

23 281 SALI

tel/fax. 023/377-096

www.telascica.hr

Ukratko o Parku prirode:

GPS koordinate

Od  15˚ 07´ 53,26´´   do 15˚ 12´ 36,14´´   istočne geografske dužine

Od  43˚ 52´ 52,23´´   do 43˚ 56´ 18,83´´   sjeverne geografske širine

Park prirode „Telašćica“ smješten je na krajnjem JI dijelu Dugog otoka. Prepoznatljiva obilježja Parka prirode su tri jedinstvena geomorfološka fenomena: strmac, slano jezero i uvala Telašćica.

Obuhvaća površinu od 70,50 km². 25,95 km² pripada kopnu Dugog otoka i pripadajućim otočićima, a 44,55 km² moru. Najveći udio kopna odnosi se na Dugi otok (93,4%), dok ostalo otpada na pripadajuće otoke, otočiće i hridi (6,6%).

Unutar granica Parka ne postoji stalna naselja, a najbliže naselje je Sali na Dugom otoku.

Reljefom Parka dominiraju krševita obilježja uvjetovana vapnenačko-dolomitnom građom.  Istaknuti su svi oblici reljefa u kršu: škrape, kamenjaci, ponikve, ponori, polja u kršu, suhe doline kao i diferencirani oblici krškog obalnog reljefa.

Jezero Mir

Jezero Mir nalazi se na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica. Smješteno je u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora. Nastalo je tako što se krška depresija ispunila morem, nakon posljednjeg ledenog doba, kada je došlo do podizanja morske razine za oko 120 metara.

Zanimljivosti jezera…

Peloid jezera je slani, blago sumporni morski mulj sastavljen pretežno od minerala. Terapija peloidom ne „liječi“ određenu bolest, ali je dragocjeno sredstvo u terapiji niza bolesti.

Pjena koja se često vidi na obali jezera nastaje zbog intenzivnog rasta fitoplanktonskih organizama. U nepovoljnim životnim uvjetima, kada planktonu nedostaje hranjivih tvari ili se razmnoži u velikom broju, počnu pojačano lučiti organske spojeve. Udaranjem valova u obalu od tih spojeva nastaje pjena.

Uvala Telašćica

U  uvali značajnije su morske livade triju strogo zaštićenih vrsta morskih cvjetnica Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa te nešto manje Zostera nolti. Livade posidonije se  prostiru od dubine od oko 5 m pa do dubina od oko 20-25 m. Posidonia oceanica, u narodu poznata kao "morska trava", endemska je vrsta Sredozemnog mora. Zbog različitih utjecaja kao što su klimatske promjene, invazivne vrste te mnoge ljudske djelatnosti poput sidrenja livade posidonije su vrlo ugrožene

Strmci

S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se okomite hridi u najistaknutiji strmac na Jadranskom moru poznat kao dugootočke "stene". Strmac se proteže od rta Mrzlovica na SZ do padina Velog vrha na JI, uzdižući se iznad morske površine do 161 m na lokaciji Grpašćak. Ispod morske razine spušta se do dubine od oko85 m. Nastao je uslijed tektonskih zbivanja; pomicanjem i podvlačenjem  jadranske litosferne mikroploče pod euroazijsku ploču.